Biografija: naučnik Aleksandar Grejam Bel

Biografija: naučnik Aleksandar Grejam Bel

Foto: Moffett Studio / wikimedia.org

Biografija: naučnik Aleksandar Grejam Bel

Aleksandar Grejam Bel je bio škotski naučnik i pronalazač. Najpoznatiji je po tome što je izumeo telefon i osnovao telefonsku kompaniju Bel. Pored toga, zaslužan je i za važne pronalaske u avijaciji.

Rođen je 3. marta 1847. godine u Edinburgu, u Škotskoj. Pošto je njegov otac bio profesor, Aleksandar nije pohađao školu već je podučavan kod kuće. Kada je od oca stekao osnovno obrazovanje, upisao se u srednju školu a zatim i na Univerzitet u Edinburgu.

Telefon

Bel je postao zainteresovan za nauku o zvuku najviše zbog toga što su mu i majka i supruga bile gluvoneme. Njegovi eksperimenti su ga vremenom doveli do ideje da bi zvučni signali mogli da se šalju putem žice.

Nekako je uspeo da skupi finansijska sredstva za svoju ideju i zaposli Tomasa Votsona kao asistenta. Uz Votsonovu pomoć je izumeo telefon. Prve reči preko telefona izgovorio je Aleksandar Grejam Bel 10. marta 1876. godine. One su glasile: "Gospodine Votson, dođite, želim da Vas vidim".

Ispostavilo se da su oba naučnika želela da patent registruju kao svoj. Aleksandar je morao da požuri kako bi prvi registrovao svoj patent. Uspeo je to da uradi i kao rezultat, on i njegovi investitori bili su u vlasništvu izuma koji je promenio svet. 1877. godine osnovali su Telefonsku kompaniju Bel. Tokom godina bilo je mnogo pripajanja sa drugim firmama i promena imena kompanije. Danas je ona poznata pod nazivom AT i T.

Ostali izumi Aleksandra Grejama Bela

Pored telefona, Aleksandar Grejem Bel je imao još par značajnih izuma i doprinosa koji uključuju:

Detektor metala - Bel je izumeo prvi detektor metala koji je iskoristio da bi pronašao metak u telu predsednika Džejmsa Garfilda.
Audiometar - Naprava koja se koristi u detektovanju problema sa sluhom.
Eksperimentalni rad u oblasti aeronautike.
Osmišljavanje tehnika koja pomažu gluvonemim osobama da nauče da govore.
Napravu pomoću koje se detektuju sante leda.
Kada je Aleksandar Grejam Bel preminuo 5. avgusta 1922. godine, ceo telefonski sistem je utišan na minut, kako bi se izumitelju odalo poštovanje.

Život i delo

Rođen je kao Alexander Bell u Edinburghu, Škotska (kasnije je usvojio i ime Graham kao znak poštovanja prema Alexanderu Grahamu, porodičnom prijatelju). Njegova porodica bila je upoznata sa učenjima govorništva: njegov pradeda u Londonu, ujak u Dublinu, otac Alexander Melville Bell, u Edinburgu, bili su poznati govornici. Poslednji je objavio veliki broj dela na tu temu, od kojih su neka dobro poznata, posebno traktat o Vizualnom govoru, koji se pojavio u Edinburgu 1868. godine. U njemu je objasnio svoj metod u poučavanju gluvonemih, koristeći njihovo čulo vida, da artikulišu reči, takođe da čitaju ono što drugi govore prateći pokrete usana.

Graham Bell, njegov istaknuti sin, školovao se na Royal High School u Edinburgu, koju je završio sa 13 godina. Sa 16 dobio je mesto kao učenik-učitelj govorništva i muzike na Weston House Academy, u Elgin, Morayshire. Narednu godinu proveo je na Univerzitetu u Edinburgu. Od 1866. do 1867. godine radi kao učitelj na Somersetshire Collegeu u Bathu, Engleska. Prema nekim izvorima još u Škotskoj je razvio interes za akustiku; želeo je pronaći način da pomogne majci koja je bila gluva.

1870. godine sa porodicom se seli u Kanadu, gde se nastanjuju u Brantfordu, Ontario. Pre odlaska iz Škotske, Bell se posvetio telefoniji, a u Kanadi je razvio interes za uređaje pomoću kojih je moguća komunikacija na daljinu. Dizajnirao je klavir koji je pomoću električne struje mogao emitovati svoju muziku na daljinu. 1873. godine sa ocem odlazi u Montreal, Quebec, gde je radio na podučavanju vizualnom govoru. Stariji Bell pozvan je da uvede svoj sistem u veliku školu za nijem u Bostonu, Massachusetts, ali je odbio mesto u korist sina, koji je postao profesor vokalne fiziologije i govorništva na Univerzitetu u Bostonu.

U Bostonu je nastavio istraživanja na istom polju i pokušao da napravi telefon koji bi prenosio ne samo muziku, već i govor. Sredstvima svog američkog tasta uspeo je 7. marta 1876. godine kod U.S. Patent Office (Američki kancelarija za patente) registrovati patent broj 174,465, koji je pokrivao "metod i aparat za prenošenje vokalnog ili drugih vrsta zvuka telegrafski, putem električnih talasa, sličnih vibracijama vazduha koje prate pomenute vokalne ili druge vrste zvukova., telefon. (Treba napomenuti da se još uvek vodi debata o tome ko je izumitelj telefona. Jasno je da je nekoliko ljudi istraživalo slične uređaje. Oni na strani Bella tvrde da je ipak on osmislio prvi potpuno funkcionalan model.)

Nakon što je uspeo patentirati telefon, Bell je nastavio svoje eksperimente sa komunikacijom, koji su kulminirali izumom fotofonskog emitovanja zvuka, pomoću svetla - preteče današnjih fiber-optičkih sistema. Takođe se bavio istraživanjem u medicini, pa je izmislio nekoliko tehnika za podučavanje gluvih govoru. O rasponu Bellove genijalnosti može se suditi po 18 patenata koji se vežu isključivo za njegovo ime, 12 drugih koje potpisuje sa svojim saradnicima. Od toga ih je 14 vezao za telefon i telegraf, 4 za fotofon, 1 za fonograf, 5 za zračna vozila, 4 za hidroplane, i 2 za foto ćeliju od selena.

1882. godine postaje naturalizovani građanin SAD. 1888. godine jedan je od osnivača američkog National Geographic Society (Nacionalno udruženje za geografiju), a postao je i njegov drugi predsednik. Dobitnik je brojnih priznanja. Francuska vlada odlikovala ga je sa Legion d'honneur (Legijom časti), a Academie francaise (Akademija nauke Francuske) dodelila mu je nagradu Volta od 50,000 Franaka, Royal Society of Arts (Kraljevsko naučno udruženje) iz Londona dodelilo mu je Albert medalju 1902. godine, a Univerzitet u Wurzburgu, Bavaria, počasni doktorat.

Bell je oženio Mabel Hubbard, jednu od svojih učenica na Bostonskom univerzitetu, 11. jula 1877. godine. Umro je na svom imanju, Beinn Bhreagh, u Baddecku, Nova Scotia, 1922. godine i sahranjen je pored svoje supruge na vrhu planine Beinn Bhreagh iznad jezera Bras d'Or.

Iako je izmislio telefon, nikad nije mogao nazvati svoju suprugu i majku, jer su obe bile gluve.

Nagrade

1882. godine, postaje naturalizovani građanin SAD. 1888. godine, jedan je od osnivača američkog Nacionalnog udruženja za geografiju, a postao je i njegov drugi predsednik. Dobitnik je brojnih priznanja.
Francuska vlada odlikovala ga je sa Legijom časti, a Akademija nauke Francuske dodelila mu je nagradu Volta od 50.000 Franaka, Kraljevsko naučno udruženje iz Londona dodelilo mu je Albert medalju 1902. godine, a Univerzitet u Vicburgu, Bavarska, počasni doktorat.

Izvor:Opusteno.rs

Preporučujemo:

Biografija: naučnik Aleksandar Fleming

Biografija: naučnik Aleksandar FlemingAleksandar Fleming je bio škotski bakteriolog i dobitnik Nobelove nagrade, a najpoznatiji je po otkriću penicilina. Obrazovanje Rođen je 6. avgusta 1881. godine u Darvelu, u porodici zemljoposednika. Sa 13 godina se preselio u London, gde je kasnije i studirao medicinu...

Biografija: naučnik Arhimed

Biografija: naučnik ArhimedArhimed grčki matematičar, fizičar i astronom, iz Sirakuze na Siciliji, sin astronoma; prvi je izračunao broj pi, pronašao zakon poluge, zakon potiska (Arhimedov zakon, Arhimedova vaga), napisao je veoma značajne radove o geometriji, aritmetici i mehanici...

Biografija: naučnik Arčibald Rajs

Biografija: naučnik Arčibald RajsRodolf Arčibald Rajs (nem. Rudolph Archibald Reiss; Hauzah, Baden, 8. jul 1875 - Beograd, 8. avgust 1929) je bio švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad ...

Biografija: naučnik Nikola Kopernik

Biografija: naučnik Nikola KopernikNikola Kopernik je bio poljski astronom, matematičar, pravnik, lekar i ekonomista. Kopernik je prvi naučnik koji je formulisao heliocentrični sistem svemirskih tela, prema kom je Sunce u centru solarnog sistema, a ne Zemlja, kako se do tada verovalo. Mladost ...

Biografija: naučnik Anders Celzijus

Biografija: naučnik Anders CelzijusAnders Celzijus je bio švedski astronom, fizičar i matematičar, koji je izumeo termometarsku skalu, koja nosi njegovo ime. Bio je jedan od najznačajnijih naučnika, koji je svojim otkrićima znatno uticao na razvoj društva. Detinjstvo i školovanje Anders ...

Pogledajte i:

Biografija: naučnik Alessandro Volta

Biografija: naučnik Alessandro VoltaAlesandro Volta je bio čuveni italijanski fizičar i hemičar poznat po radu na polju elektriciteta. Izumeo je voltin elektrostatički stup, koji je prethodnik moderne baterije. Detijstvo i školovanje Alesandro Volta je rođen 18. februara 1745. godine u gradu ...

Biografija: naučnik Mihajlo Pupin

Biografija: naučnik Mihajlo PupinRođen je 9 Oktobra 1858 u Idvoru, Banat. Sam sebi je dao nadimak 'Idvorski' po rodnom mestu. Majka Pupinova, mada nepismena, upućivala ga je od najranije mladosti da ide u svet i bavi se naukom. Govorila mu je da je znanje svetlost koja osvetljava kroz život i da ...

Biografija: naučnik Tomas Edison

Biografija: naučnik Tomas EdisonTomas Alva Edison (engl. Thomas Alva Edison; Majlan, 11. februar 1847 - Vest Orindž, 18. oktobar 1931) je bio američki fizičar i plodan pronalazač. Tomas Alva Edison je bio američki fizičar i pronalazač koji je izvršio veliki uticaj na život u 20. veku...

Biografija: naučnik Albert Ajnštajn

Biografija: naučnik Albert AjnštajnAlbert Ajnštajn (nem. Albert Einstein; Ulm, 14. mart 1879 — Prinston, 18. april 1955) je bio teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta. Albert Ajnštajn je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativnosti kojima ...

Biografija: naučnik Galileo Galilej

Biografija: naučnik Galileo GalilejGalileo Galilej je bio astronom, fizičar, matematičar i filozof italijanskog porekla. Jedan je od najznačajnijih ljudi u istoriji nauke. Smatran je ocem savremene astronomije. Galileo je unapredio teleskop i došao do mnogih otkrića u astronomiji kao što su ...

Zanimljivo:

Biografija: naučnik Gregor Mendel

Biografija: naučnik Gregor MendelGregor Mendel, rođen kao Johan Mendel, bio je austrijski sveštenik, biolog, botaničar i matematičar, nazvan ocem genetike jer se prvi bavio istraživanjima u oblasti nasleđivanja. Rođen je 22. jula 1822. godine u selu Hajzendorf, u porodici farmera...

Biografija: naučnik Bendžamin Frenklin

Biografija: naučnik Bendžamin FrenklinBendžamin Frenklin je u američkoj istoriji poznat kao naučnik, filozof, političar, borac za slobodu i ekonomista. Takođe je učestvovao u Američkom ratu za nezavisnost i postao jedan od autora Deklaracije o nezavisnosti. Bendžamin Frenklin je rođen 1706. godine ...

Biografija: naučnik Isak Njutn

Biografija: naučnik Isak NjutnIsak Njutn je bio engleski fizičar i matematičar, a danas važi za jednog od najvećih naučnika svog doba. Svojim otkrićima u oblastima optike, kretanja i matematike, postavio je temelje moderne fizike. Svoja istraživanja je započeo po ugledu na Kopernika...

Biografija: naučnik Stiven Hoking

Biografija: naučnik Stiven HokingStiven Hoking je bio engleski teoretski fizičar, najpoznatiji po unapređenju razumevanja prostora, vremena i crnih rupa u kosmosu. Rođen je u Oksfordu, u Engleskoj, 8. januara 1942. godine. Preminuo je u Kembridžu, 14. mart 2018. Odrastao je među vrlo obrazovanim ...

Biografija: naučnik Čarls Darvin

Biografija: naučnik Čarls DarvinČarls Robert Darvin je bio britanski naučnik i osnivač moderne teorije evolucije. Detinjstvo i školovanje Čarlsa Darvina Čarls Darvin je rođen 12. februara 1809. godine u mestu Šruzberiju, u grofoviji Šropšir. Njegovi roditelji su imali šestoro dece, a on ...