Najstariji i najvažniji drevni izumi

Najstariji i najvažniji drevni izumi

Foto: morguefile.com

Najstariji i najvažniji drevni izumi

Mnoge stvari u našem životu uzimamo "zdravo za gotovo". Svi znamo ko je izumeo stvari kao što su telefon, televizija itd... Međutim manje nam je poznato kako je tekao razvoj i pronalasci stvari bez koji današnji život nebi bio moguć. Svih deset stavki sa ove liste potiču iz perioda paleolita, osim jedne (točka). Pogledajmo ih, počevši od najmlađe do najstarije.

10. Točak (5.000 godina pre nove ere)

Točak najverovatnije potiče iz doba Sumerske civilizacije koja se prostirala na teritoriji današnjeg Iraka, u petom milenijumu pre nove ere. Prvobitna funkcija mu je bila grnčarska, odnosno prvi točak se najverovatnije koristio za izradu grnčarije. U 4. milenijumu pre nove ere ovaj izum stiže do Evrope, a u trećem i do Indije i Pakistana. U Kini točak je oko 1.200. godine pre nove ere već bio naširoko korišćen. Na severnoj strani Kavkaza, pronađeni su grobovi koji datiraju iz 3.700. godine pre nove ere u kojima su ljudi sahranjivani na kolica, odnosno primitivne alatke koje su na sebi imale točkove. Najraniji dokazi o postojanju kolica sa dve osovine i četiri točka poticu iz južne Poljske, iz perioda oko 3.500-te godine pre nove ere. Ono što je zanimljivo je da se točak kao takav u prirodi pojavljuje samo u mikroskopskim formama, te čovek nije mogao da ugleda nešto slično u prirodi i da to i napravi. Međutim, pojedine životinje svoje telo sklupčaju u oblik lopte i tako se kreću, što je možda bila jedna od inspiracija za otkriće ovog pronalaska.

9. Užad (17.000 godina p.n.e.)

Upotreba užadi za lov, vuču, pričvršćivanje, nošenje, dizanje, penjanje i slično datira još iz praistorije i bila je od suštinske važnosti za napredak čovečanstva. Prva "užad" bila su u stvari lijane od raznih biljaka poput vinove loze i sličnih, dok se kasnije čovek setio da može vise takvih lijana uvezati i isplesti te tako dobiti mnogo kvalitetniju i bolju alatku. Prvi fosilizovani fragmenti ovakvih užadi datiraju iz perioda oko 15.000 godina pre nove ere i pronađeni su u pećini Lasuks. Drevni Egipćani su bili verovatno prva civilizacija koja je koristila druge, posebne alatke da bi isplela užad. Egipatska užad datiraju iz perioda 4.000 - 3.500. godine p.n.e. i pravljena su od vlakana vodene trske. Ostala antička užad pravljena su još od vlakana palme, lana, trave, papirusa, životinjske kože ili dlake.

8. Muzički instrumenti (50.000 godina p.n.e.)

Prvi poznati muzićki instrument bio je flauta, koja se pojavljuje u razlićitim oblicima na raznim lokacijama širom sveta. Prva flauta imala je tri rupe, napravljena je od mamutske kosti, pronađena je u pećini Gaizenklosterle u Nemačkoj i datira iz perioda 30.000 - 37.000 godina pre nove ere. U istoj pećini pronađene su i dve flaute od kosti labuda za koje se pouzdano zna da potiču od pre čak 38.000 godina, i to su najstariji instrumenti na svetu. U pećini Divlje Babe u Sloveniji pronađeni su takođe instrumenti koji neodoljivo podsećaju na današnje flaute, imale su dve i četiri rupe i potiču iz perioda oko 43.100-te godine p.n.e. U Kini su takođe pronađeni ovakvi slični predmeti mada iz znatno kasnijeg perioda (datiraju iz oko 9.000-te godine p.n.e.).

7. Čamac (60.000 godina p.n.e.)

Arheološki dokazi pokazuju da su ljudi stigli na Novu Gvineju pre najmanje 60.000 godina, i to najverovatnije putem mora iz Jugoistočne Azije tokom perioda ledenog doba, kada je nivo mora bio niži i udaljenost između ostrva kraća. Dokazi iz drevnog Egipta pokazuju da su drevni Egipćani znali kako da spoje daske i naprave vodonepropusni trup.

6. Pigmenti (400.000 godina p.n.e.)

Pigmenti koji se javljaju u prirodi, poput oksida gvožđa, koristili su se kao boja još u praistoriji. Arheolozi su otkrili da su prvi ljudi boju prevashodno koristili za dekorisanje svoga tela. Slike iz pećine Dve reke u Zambiji pokazuju da su ljudi znali da koriste ovakve primitivne boje kao i alatke za crtanje sa njima još u periodu od 400.000 do 350.000-te godine pre nove ere. Pre industrijske revolucije, opseg boja dostupnih za umetnost i dekoraciju je bio tehnički ograničen. Većina pigmenata koji su bili u upotrebi bili su zemnog ili mineralnog, kao i biološkog porekla. Neke boje su bile izuzetno skupe pošto ih je bilo veoma teško pomešati i napraviti a pravi primer za to su ljubičasta i plava, koje su važile za "kraljevske".

5. Koplje (400.000 godina p.n.e.)

Proizvodnju koplja i njihovu upotrebu praktikuje i jedna podvrsta majmuna šimpanze. Ovo je jedini poznati primer životinje, da pored ljudi, koriste i primenjuju neku vrstu smrtonosnog oružja. Arheološka istraživanja su pokazala da su prva drvena koplja korišćena za lov još od 400.000-te godine pre nove ere. Kreg Stanford, primatolog i profesor antropologije na univerzitetu u Južnoj Kaliforniji kaže da je otkriće šimpanzi koje koriste neko oružje poput koplja veoma značajno i da to možda dokazuje da su ljudi koristili ovo oružje još pre pet miliona godina. Oko 280.000-te godine pre nove ere, ljudi su počeli da prave vrhove koplja od kamena što je mnogo doprinelo ubojitosti i efikasnosti tog oružja. Oko 50.000-te godine p.n.e. došlo je do revolucije u ljudskoj kulturi, što je dovelo i do složenijih tehnika lova.

4. Odeća (500.000 - 100.000 godina p.n.e.)

Prema rečima arheologa i antropologa, najranija odeća se verovatno sastojala od krzna, kože, lišća i trave koji su, zamotani i vezani oko tela, služili za zaštitu ljudi od nepovoljnih vremenskih uslova. Međutim, malo je ostataka iz tog perioda, pošto je takav materijal manje otporan na vreme od na primer kamena, kostiju, školjki itd. Igle za šivenje napravljene od slonovače pronađene su u oblasti Kostenki u Rusiji i datiraju iz 30.000-te godine pre nove ere. Ralf Kitler, Manfred Kajzer i Mark Stounking, antropolozi na institutu za evolucionu antropologiju izvršili su genetičke analize ljudskih vaši, koje su ukazivale na to da su nastale još pre 109.000 godina. Budući da većina ljudi ima vrlo malo dlaka na svome telu, vaši zahtevaju odeću da bi preživele, što je dovelo do iznenađujućih podataka da odeća mozda i nije baš toliko stara kako se mislilo. Međutim, druga grupa istraživača je sprovela slično istraživanje i utvrdila da vaši potiču iz perioda od pre 540.000 godina.

3. Stanovanje (500.000 godina p.n.e.)

Kroz istoriju, primitivni narodi su za stanovanje, verske aktivnosti i objekte koristili pećine. Međutim, nedavna istraživanja arheologa u Japanu otkrila su dokaze o postojanju koliba još iz perioda oko 500.000-te godine p.n.e. Mesto (na brdu Cicibu, severno od Tokija) datira iz vremena kada je Homo erektus živeo u tom regionu i sastoji se od nepravilnog petougla sa 10 rupa u zemlji za koje se smatra da su ostaci dveju koliba. U okolini je pronađeno i tridesetak kamenih alatki.

2. Vatra (1.000.000 godina p.n.e.)

Sposobnost kontrolisanja vatre je jedan od najvećih dostignuća čoveka. Odlika vatre da generiše toplotu i svetlost omogućila je ljudima da emigriraju u oblasti sa hladnijom klimom kao i da pripremaju hranu što je ključni korak u borbi protiv raznih bolesti. Arheologija nam pokazuje da su preci modernog čoveka bili u mogućnosti da je stvore i kontrolišu još pre 790.000 godina. Neka najnovija istraživanja pokazuju da ona datira još od ranije (od 1 do 1,8 miliona godina), te je moguće da se ona upotrebljavala još pre pronalaska noža.

1. Nož (2.500.000 - 1.400.000 godina p.n.e.)

Najraniji noževi napravljeni su od vulkanskog kamena koji je bilo lako oblikovati udaranjem jedan o drugi. Tokom paleolita Homo habilis je verovatno pravio noževe od drveta, kostiju i sličnih kvarljivih materijala koji nisu mogli izdržati svo ovo vreme da ostanu očuvani. Pre oko 5.000 godina, kada je došlo do napretka u metalurgiji, drvo, kamen i kosti su zamenjene bakrom, bronzom i na kraju čelikom. Najranije očuvano oruđe iz praistorije zove se Olduvan za koje se veruje da potiče od pre oko 2.500.000 godina. Takva i slična oruđa korišćena su još narednih milion godina, sve do 1.500.000-te pre nove ere.

Izvor:Opusteno.rs

Komentar: Najstariji i najvažniji drevni izumi

da nije bilo tih savrsenih izuma nebi sada bilo ni nas ....

Komentar: Najstariji i najvažniji drevni izumi

Trebalo je samo početi od nečeg, tako jednostavnog, do savršenstva.

Preporučujemo:

Drevni izumi koji su nerazumljivi modernoj nauci

Drevni izumi koji su nerazumljivi modernoj nauciIako moderna nauka napreduje neverovatnom brzinom, neki izumi koji su korišćeni pre 2.000 godina još uvek su potpuno nerazumljivi naučnicima, budući da su uputstva za izradu vremenom nestala. Dugogodišnjim predanim radom i ispitivanjima, za neke od drevnih ...

Najstariji gradovi na svetu

Najstariji gradovi na svetuKoji su to najstariji gradovi na svetu? Izdvajamo pet najstarijih. Zavirite sa nama u najneistraženije uglove ljudske istorije, na mesta rođenja prvih organizovanih društvenih zajednica, na mesta gde se rodila civilizacija. Pred vama je lista od pet najstarijih ...

Najstariji univerziteti na svetu

Najstariji univerziteti na svetuSaznajte koji su to najstariji univerziteti na svetu. Centri visokog obrazovanja postoje već hiljadama godina, a neki čak i milenijum. Ali ne izdrže svi test vremena. Tokom vekova, mnogi najstariji univerziteti na svetu su raspušteni, podeljeni na autonomne ...

Najstariji sačuvani zakoni u istoriji

Najstariji sačuvani zakoni u istorijiPravni sistem je jedan od temelja stabilnog i prosperitetnog društva. Kroz istoriju je stvoreno bezbroj zakona u nadi da će doneti ravnotežu i pravdu na zemlji, a proučavajući neke od najstarijih, moguće je steći uvid kako u razvoj različitih kultura, tako ...

Najstariji lavirinti - istorija lavirinta

Najstariji lavirinti - istorija lavirintaLavirint je jedan od drevnih univerzalnih simbola puta ka središtu koji nalazimo u većini kultura na svim stranama sveta. Zapadna ga civilizacija najbolje poznaje zahvaljujući kretskom lavirintu iz antičkog mita o Tezeju, Minotauru i Arijadni. Ali, ovaj simbol ...

Pogledajte i:

Najstariji jezici kojima se još uvek govori

Najstariji jezici kojima se još uvek govoriPredstavljamo vam osam jezika koji su, u manje-više nepromenjenom obliku, preživeli čak i hiljade godina. Evolucija jezika ne razlikuje se mnogo od biološke evolucije - dešava se postepeno, iz generacije u generaciju, tako da ne može da se odredi tačno kada ...

Najstariji univerzitet koji i dalje radi: Al Karauin

Najstariji univerzitet koji i dalje radi: Al KarauinUniverzitet Al Karauin u Fesu (Maroko) je najstarija obrazovna ustanova na svetu koji i dalje radi. Osnovan je 859. godine kao visokoškolska ustanova, tj. madresa. Medresa doslovno znači mesto podučavanja , škola . U užem smislu, pojam ...

Najstariji uređaji i predmeti koji i dalje funkcionišu

Najstariji uređaji i predmeti koji i dalje funkcionišuLista nekih od najstarijih uređaja i predmeta koji i dalje funkcionišu. Činjenica da postoje predmeti i aparati stari stotinama godina i pritom rade i obavljaju svoju funkciju, verovatno deluje nemoguće iz ugla današnjeg potrošačkog društva, međutim to je ...

Najstariji gradovi Evrope u kojima se i danas živi

Najstariji gradovi Evrope u kojima se i danas živiDa li znate koji su najstariji gradovi Evrope u kojima se i danas živi? Za vas smo pripremili listu od šesnaest najstarijih gradova Evrope. Dok se većina najstarijih gradova sveta smestila oko Plodnog polumeseca na Bliskom istoku i trenutno uglavnom zbog ratova ...

Slučajni izumi

Slučajni izumiSlučajni izumi - izumi koji su nastali sasvim slučajno. Mnogi izumi ne bi ugledali svetlost dana da nije bilo puke sreće ili slučajnih okolnosti. Neke od njih koristimo u svakodnevnom životu a nemamo predstavu da su upravo oni nastali sasvim slučajno. Čips ...

Zanimljivo:

Najzanimljiviji izumi

Najzanimljiviji izumiPred nama je lista najzanimljivijih, neobičnih izuma koji će olakšati ili koji već olakšavaju život. Na našoj listi se nalaze i neki veoma neobični izumi za koje niste čuli, možda nikad neće naći primenu ali su svakako privukli pažnju mnogobrojnih ...

Najgluplji izumi

Najgluplji izumiPredstavljamo vam video top listu najglupljih izuma koji najverovatnije nikada neće biti primenjene u svakodnevnom normalnom životu. Ljudi smišljaju svašta kako bi eventualno patentirali svoj izum i obogatili se. To se nikad ne zna kada će se neka čudna ...

Izumi koji su promenili svet

Izumi koji su promenili svetNedavno je umro Daglas Englebart pronalazač kompjuterskog miša. Iako je ovo jedan od najprodavanijih izuma pronalazač nije zaradio ni dinara. To je podstaklo BBC da napravi listu pronalazača koji su živeli skromno, neki i siromašno, a korist od njihovih ...

Izumi koji su uzdrmali ženski svet

Izumi koji su uzdrmali ženski svetU današnje vreme je skoro nezamislivo da nemamo vodu u stanu ili kompjutere, ali neki izumi su ipak za žene važniji od drugih. Po sprovedenoj anketi, deset izuma se izdvaja. Šta mislite koji je najvažniji? U sklopu tehnološkog napretka koji omogućuje lečenje ...

Najveći izumi čovečanstva modernog doba

Najveći izumi čovečanstva modernog dobaOvo je jedna od subjektivnih lista sa kojom će se neki složiti a neki ne. Ovde su izabrani neki od pronalazaka modernog čoveka počevši od najmanje do najviše važnih. Slobodno komentarišite ukoliko smatrate da neki od izuma nisu dodati na listu a svakako ...