Zašto prestajemo da rastemo?

Zašto prestajemo da rastemo?

Foto: Limor Zellermayer / unsplash.com

Zašto prestajemo da rastemo?

Novorođenče je prosečno dugo 48 — 50 cm. U toku narednih dvadeset godina dužina tela se povećava preko tri puta i kod žena iznosi oko 160 cm, a kod muškaraca oko 175 cm. Ali čovek ne prestaje tada da raste. On u stvari i dalje raste, čak i posle dvadeset pete godine, i dostiže svoju najveću visinu oko 35. ili 40. godine.

Šta se dešava posle tih godina?

Čovek prestaje da raste i počinje da se "smanjuje"! Svako se smanjuje posle četrdesete godine života otprilike 1 cm svakih deset godina. Razlog ovoga smanjenja je postepeni gubitak vode iz hrskavica u zglobovima kičmenog stuba.

Da li znate da smo svakog jutra viši nego prethodne večeri, a da se u toku dana smanjujemo?

Brzina rastenja se menja za vreme različitih godišnjih doba. Mala deca brže rastu leti nego zimi. Bolja hrana, bolji način života i čitav niz drugih okolnosti čine da su današnja pokolenja u proseku viša nego ranija.

Visina rasta zavisi od rada četiri žlezde: štitne žlezde, hipofize, grudne žlezde i polnih žlezda. Kada ove žlezde rade normalno i kada postoji odgovarajuća ravnoteža između njihovih aktivnosti, rast je normalan.

Zašto prestajemo da rastemo? Šta je to što zaustavlja rastenje?

Hipofiza podstiče rastenje kostiju. Ako ova žlezda preterano funkcioniše, ruke i noge previše rastu, a šake i stopala postaju veoma veliki. Ukoliko hipofiza nedovoljno radi, osoba ostaje malog rasta — kepec.

Dete se rađa sa velikom grudnom žlezdom, koja raste i u toku detinjstva. Kada dete napuni trinaest ili četrnaest godina, grudnu žlezdu počinje da zamenjuje masno tkivo. Završetkom puberteta ona se kod većine osoba potpuno gubi. Na njenom mestu ostaje masno tkivo. Takvo smanjenje grudne žlezde pada u vreme kada polne žlezde počinju da rade. Osoba koja postane polno zrela, a to je najdalje do dvadeset druge godine, prestaje da raste.

Ponekad se polne žlezde prebrzo razvijaju, a rastenje grudne žlezde se prerano usporava. U takvom slučaju osoba ne dostiže prosečnu visinu. Pošto noge rastu docnije, ali zato više od ostalih delova tela, u ovoj ranoj etapi razvoja noge su kratke, a osobe koje se prerano razviju često izgledaju zdepaste. Takav je, na primer, bio Napoleon.

Ako polne žlezde počnu kasno da se razvijaju, grudna žlezda nastavlja da radi i takve osobe dostižu natprosečnu visinu.

Izvor:riznica.wordpress.com

Komentar: Zašto prestajemo da rastemo?

he he zemljina teza

Komentar: Zašto prestajemo da rastemo?

Ja sam zadovoljan

Preporučujemo:

Zašto zaboravljamo?

Zašto zaboravljamo? Ključevi! Gde su mi ključevi?! , Kako beše ide onaj broj telefona.... , i Ko je bio onaj tip..? su svima poznate fraze. Starenje nosi svoj ceh, i obično znači da postajemo malo zaboravni, što ume da dovede do svakodnevnih ...

Zašto starimo

Zašto starimoKoje se promene odvijaju u telu tokom života, odnosno zašto se trošimo ? I ko je uopšte kriv za starenje organizma? Bio je baš zgodan mladić. Lep, pun snage. Sad je ostario, sav izboran, senilan i pogrbljen. Ništa neobično, jer svi znamo da je ...

Zašto je svetlost najbrža

Zašto je svetlost najbržaZanimljiva nauka - evo zašto ništa nije i ne može biti brže od svetlosti. Da ništa ne može putovati brže od svetlosti uče nas u školi, ali nam retko do kraja objašnjavaju zašto je to tako. Uz to, povremeno se dogodi i lažna uzbuna poput one iz septembra ...

Zašto kosmos postoji?

Zašto kosmos postoji? Naše sadašnje teorije mogu da se približe početku do takozvanog Plankovog vremena (10-43 ili 10 na minus 43 sekunde). Ako bude razrađena neka koja će omogućiti prodor u ovaj interval, to će nas približiti odgovoru na pitanje - zašto postoji kosmos...

Zašto je važan mikroskop

Zašto je važan mikroskopBez mikroskopa bi milioni sitnih čestica, koje igraju ključnu ulogu u životnim procesima, ostale neotkrivene. Mikroskop uvećava male predmete kako bi otkrio detalje nevidljive golim okom. Jednostavan mikroskop koristi jedno sočivo, koje može da uveća ...

Pogledajte i:

Zašto se Sunce okreće

Zašto se Sunce okrećeŠta održava Sunce da se okreće? Ništa ne sprečava Sunce da se okreće. Sunce se okreće pod sopstvenom inercijom i nije mu potrebna nikakva pomoć da bi se okretanje održalo. Isaak Njutn je primetio da objekti u pokretu imaju tendenciju da ostanu u pokretu...

Zašto Sunce sija?

Zašto Sunce sija?Svi ćemo se složiti da su Sunčeva svetlost i energija neophodni za razvitak života na Zemlji, barem onakvog života kakav danas poznajemo. Sunce je prilično moćna fabrika energije . Za jedan sekund izrači oko 4×10^26 vati, što preračunato ...

Zašto neon sija?

Zašto neon sija?Neon je gas, deo Zemljine atmosfere. Krajem XIX veka otkrio ga je britanski hemičar ser Vilijam Remzi. Kasnije su pronađene neonske lampe, a u drugoj deceniji XX veka na sve strane su počele da niču neonske reklame. Pri pomisli na neon, većina ljudi se obično ...

Zašto Sunce ne privuče planete

Zašto Sunce ne privuče planetePlanete se približavaju Suncu i neće se stopiti sa njim zato što se kreću previše brzo. Sila gravitacije vuče planete ka Suncu, ali se one istovremeno kreću i oko njega. To bočno kretanje potire privlačne sile koje deluju na planete, pa se one ne kreću ...

Zašto su sve zvezde fiksirane u svemiru

Zašto su sve zvezde fiksirane u svemiruZvezde nisu fiksne, već se stalno kreću. Ako izuzmete dnevno lučno kretanje zvezda po nebu usled rotacije Zemlje, dobićete obrazac zvezda koji se izgleda nikada ne menja. Čini se da su zvezde toliko fiksirane da su drevni posmatrači neba mentalno povezali ...

Zanimljivo:

Zašto u svemiru nema gravitacije

Zašto u svemiru nema gravitacijeU svemiru postoji gravitacija. Gravitacija je svuda. Istina je da kako se udaljavate od Zemlje, njena gravitaciona sila slabi. Ali umire prilično sporo (u poređenju sa nuklearnim silama). A gravitacija nikada ne nestaje u potpunosti. Kada se veoma približite ...

Kloniranje ljudi - šta, kako i zašto?

Kloniranje ljudi - šta, kako i zašto?Malo tema u toj meri pokreće debate i komešanje javnosti kao što to čini kloniranje. Sa napretkom nauke ova reč se sve češće pominje u štampi, na televiziji, internetu, uz najčešće vrlo intenzivne reakcije. Ovaj tekst će pokušati da objasni neke aspekte ...

Zašto su neki atomi radioaktivni

Zašto su neki atomi radioaktivniRadioaktivni atom je atom koji se lako raspada. U stvari, raspada se jezgro (nukleus) atoma, izbacujući pritom čestice. Jezgro atoma, koje je okruženo oblakom elektrona, zapravo je grudvica protona i neutrona (osim kod nukleusa najjednostavnije vrste atoma ...

Zašto je svemir toliko hladan

Zašto je svemir toliko hladanSvemir nije uvek hladan. Zavisi da li ste okrenuti prema suncu ili ne. Čak i ako ste u senci, prostor nije hladan u smislu da će vas brzo rashladiti. Deo astronauta okrenut prema suncu postaje usijan, dok strana u senci ostaje umerena temperatura zbog unutrašnje ...

Zašto cupkamo kada nam se piški

Zašto cupkamo kada nam se piškiSigurno vam se bezbroj puta dogodilo - neizdrživo vam se ide u toalet kojeg nema u blizini i vi počinjete da cupkate, zviždite... Zašto u takvim situacijama ne mirujemo? Kada nam je bešika puna osećamo se neprijatno i hitno želimo da je ispraznimo. Međutim, nismo ...