Prepričana lektira: Robinzon Kruso - Danijel Defo

Prepričana lektira: Robinzon Kruso - Danijel Defo

Prepričana lektira: Robinzon Kruso - Danijel Defo

Prepričana lektira: Robinzon Kruso (Robinson Crusoe) - Danijel Defo (Daniel Defoe)

Robinzon Kruso - kratak sadržaj

Spletom nesretnih okolnosti Robinzon završava na pustom ostrvu kao jedini preživeli od posade. Tu se susreće sa mnogim problemima, potrebama i poteškoćama koje vešto izbjegava. Mnogo puta se priseća svog lagodnog života sa porodicom. U potrebi za prijateljem, Robinzon će pripitomiti kozu, papagaja, psa. Pronaći će i prijatelja, Petka. Na ostrvu na početku pokušava samo da preživi. Posle želi svoj život ulepšati, pravi veći dom, počinje soliti hranu, pravi podrum u zemlji, izrađuje svoje haljine. Na pustom ostrvu Robinzon provodi preko 20 godina. Za to vreme stalno je očekivao neki brod spasa koji će ga pokupiti, na kraju saznaje da brod koji uplovi blizu ostrva završi tragično zbog silnih stena, zbog toga tu i ne nailaze brodovi. Na kraju Robinzon ipak srećno završava, nakon što oslobodi trgovački brod od pobunjenika, kapetan će njega i prijatelja Petka vratiti nazad kući.

Robinzon Kruso - sadržaj

Dečak Robinzon živeo je sa roditeljima u Engleskoj. Hteo je kada odraste da bude mornar i da putuje svetom. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Svo vreme razmišljao je odakle je ta roba došla. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac, i da nastavi posao koji je on započeo. Robinzon je to prihvatio, ali dok je robu prodavao uvek je mislio odakle je ona došla i kakav je i koliki put prešla.

Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je pozvao da pođe sa njim. Robinzon je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je zahvatilo nevreme. Robinzon se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinzon se tada oprostio od prijatelja.

Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad ka ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu tačku. Ta tačka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su mornare ubili, a neke bacili morskim psima. Robinzona su uzeli u robstvo. Putem je naišla jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su pumpali, ali to nije ništa pomagalo. Brod je potonuo.

Robinzon se probudio na pustom ostrvu. Prvo je pokušao naći skrovište. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Robinzon je odlučio da se smesti u nju. Hteo je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja 26. maj 1654.godine i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Četvrtog dana želeo je promeniti jelo i pošao je ostrvom u potrazi za hranom. Primetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strele. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Strele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti, a to je teško išlo kamenim nožem.

Od lišća je napravio odeću, sandale, kapu i vreću. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu kozu i poneo je kući. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Pala je noć i Robinzon je odlućio spavati, legao je na slamu i zaspao. Oko ponoći započela je jaka kiša. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio. Kada je izašao napolje video je da drvo pred njegovom pećinom gori. Bio je srećan, jer kada je video vatru to je bilo veliko otkriće, jer će sada moći jesti pečeno meso i grejati se noću. Morao je paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dve pustio jer su bile male. Zadržao se dugo ne misleći na vatru, a kada se setio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Robinzon je tužan otišao u krevet.

Ujutro se probudio bolestan. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuvala čaj i bilo bi mu lepo. Iznenada se zemlja počela tresti. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Robinzon se uplašio ali kada je video da lava pali drveće bio je srećan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jeo ju je kuvanu. Počeo je praviti lonce, ali imao je jedan problem, lonci su propuštali vodu. Na dno lonca je stavio so tako da voda nije izlazila napolje.

Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište, pokušao je napraviti i sto i stolice. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odednom su počele leteti iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Bojao se da kada dođe zima neće imati šta jesti jer će biti previše hladno, pa je odlučio napraviti podrum u kojem će odlagati hranu. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju odlagao zimnicu. Nakon nekog vremena odlučio je Robinzon da napravi i čamac.

Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Odlučio ga je isprobati, pa sedne i otisne se dalje od ostrva. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspeo da se izvuče. U daljini je vidio brod koji prilazi ostrvu. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživeo brodolom. Robinzon je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek.

Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. Kada je pogledao uplašio se jer su na ostrvo stigli ljudožderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobegao im. Za njim su krenula dva ljudoždera. Robinzon je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Pošto je bio petak Robinzon je divljaka nazvao Petko. Petko je bio u početku plašljiv. Robinzon ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko i Robinzon su razgovarali o ljudožderima. Ujutro se u daljini video brod koji je topovima dozivao pomoć. Petko i Robinzon su sa tog broda uzeli puške, pištolje, barut i top. Divljaci su opet došli na ostrvo ali, sada su Petko i Robinzon bili naoružani. Pucali su jednom iz topa i svi su pobegli, samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao pomerati. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. On je krenuo po pomoć na drugo ostrvo. Robinzon i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio ostrvu. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Petko se ražalostio. Brod koji je dolazio bio je evropski.

Petko i Robinzon su krenuli na put. Kada su stigli u Englesku Robinzon je otišao kući gde je našao oca. Nakon pozdravljanja Robinzon ga je upitao gde mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je došla zima Petko je bio začuđen, jer nije pre nikada video snijeg i stalno je bio uz peć. Robinzon i Petko nastavili su zajedno živeti.

Robinzon Kruso - Analiza likova

Robinzon Kruso: glavni lik romana, veoma inteligentan i snalažljiv, veoma znatiželjan, njegova znatiželja ga je koštala u mnogo slučajeva. Robinzon je običan čovek koji oseća ljutnju, strah, umor. Kada se našao na pustom ostrvu, prvo je potražio sklonište i hranu. Nakon toga je krenuo u potragu za boljim sklonitem i ukusnijom hranom. Zatim je počeo osećati da mu fali prijatelj. Pripitomio je kozu, zatim papagaja i psa. Na početku neiskusan moreplovac koji nije znao ni da je more slano na kraju postaje majstor svega.

Petko: ime mu je dao Robinzon po danu kada je oslobodio od ljudoždera. Petko je veoma vešt i inteligentan čovek. U početku je smatrao Robinzona kao svog gospodara. Petko se susreće sa novim svetom kada upozna Robinzona. Veoma se uplašio kada mu je Robinzon pokazao šta je puška, šta je top. Petko je veoma zavolio Krusoa, na kraju Petko razmišlja hoće li poći sa Robinzonom ili čekati oca.

Poređenje Petka i Robinzona: Petko je veštiji od Krusoa. Robinzon voli soliti meso dok Petko voli sirovo meso. Petko dolazi iz plemena dok Robinzon dolazi iz civilizacije. Jedan od drugog su mogli štošta naučiti. Robinzon na kraju romana priznaje da je Petko brižljiviji prema svom ocu za razliku od njega.

Vrsta književnog dela: roman.
Likovi: Robinzon, Petko, Četvrtko, otac, majka, posada broda, ljudožderi, gusari..
Pouka: Uvek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.
Mesto radnje: York, usamleno ostrvo
Vreme radnje:1659-1686
Tema: Život na usamljenom ostrvu
Ideja: Upornost i želja uvek pobeđuju.
Ideja romana je piščeva želja da zabavi čitaoce avanturama koje su inače bile aktuelne u to vreme.

Od načina izražavanja čitalac jasno uočava sledeće:
- opisivanje ili deskripcija (enterijer, eksterijer, pejzaž, portret)
- pripovedanje (u prvom licu) (hronološko)
- dijalog (sa Petkom, na primer)

Poruke romana su:
Ma koliko teška i neizvesna situacija bila, čovek mora da traži izlaz iz nje i da bude istrajan u svim mukama i naporima.
Vera u bolji život održava čoveka vedrim i zdravim, nasuprot dubinama očaja koje prete sa svih strana.
Ne smemo pasti u očaj. Treba da verujemo u spas i u bolji život.
Jedini put opstanka u životu jeste izdržljivost u mukama i snaga u nadama.
Spas od bilo kakvog problema je u radu i stalnom učenju o savladavanju problema.
Čovek prirodu može potčiniti svojim potrebama, ali mora i da brine o njoj ne bi li mu što duže trajala.
Nikad ne reci nikad.
Bez muke nema nauke.

Izvor:Opusteno.rs

Preporučujemo:

Hamlet - prepričana lektira

Hamlet - prepričana lektiraGlavni junak je danski princ, izuzetno složenog lika koji ne preuzima ništa konkretno da bi osvetio smrt svoga oca. U početku je oklevao i bio veoma pasivan. Ipak, da nije slabić pokazala je scena kada veoma brzo probada mačem ministra Polonija, a zatim šalje ...

Prepričana lektira: Zlatokosa

Prepričana lektira: ZlatokosaPisac: Charles Perrault (Braća Grim) Vrsta dela: bajka Vreme radnje: Nekad davno u rano proleće Mesto radnje: Kula, Pustinja Likovi: Zlatokosa, Veštica, Kraljević Zlatokosa - Kratak sadržaj Jednom davno teko što je zima prošla, ugledala žena kroz prozor ...

Prepričana lektira: Ep o Gilgamešu

Prepričana lektira: Ep o GilgamešuEp o Gilgamešu - kratak sadržaj Ep o Gilgamešu - prva ploča Na početku ploče opisan je utvrđeni grad Uruk i njegov kralj Gilgameš. On vlada kao silnik, i narod traži od bogova da stvore junaka koji će ga savladati. Po naređenju Anua, boga neba, boginja Aruru ...

Prepričana lektira: Knjiga o džungli

Prepričana lektira: Knjiga o džungliKnjiga o džungli pisac: Radjard Kipling (Rudyard Kipling) Vrsta dela: Pripovetke, priče o životinjama. Mesto radnje: egzotični predeli Indijske džungle. Tema: život malog dečaka Moglija sa divljim životinjama u džungli. Pouka: nam govori o temeljnim ljudskim ...

Prepričana lektira: Ex Ponto - Ivo Andrić

Prepričana lektira: Ex Ponto - Ivo AndrićPočevši pisati Ex Ponto (naslov je uzet prema pesmama Epistulae ex Ponto latinskog pesnika Ovidija, u kojima ovaj peva svoje patnje i utiske iz progonstva u Pontu - na obali Crnog mora, kamo ga car Oktavijan August brjaše prognao), Andrić nije hteo da da nikakav ...

Pogledajte i:

Prepričana lektira: Antigona - Sofokle

Prepričana lektira: Antigona - SofokleAntigona je prema grčkoj mitologija bila ćerka tebanskog kralja Edipa koju je on dobio sa svojom majkom Jokastom. Mit koji je Sofokle (496. p. n. e. — 406. p. n. e.) dramatizovao u Antigoni pripada krugu tebanskih legendi. Izdavanjem zapovesti da Polinik...

Prepričana lektira: Gospođica - Ivo Andrić

Prepričana lektira: Gospođica - Ivo AndrićGospođica je roman srpskog književnika Ive Andrića. Napisan je u periodu od decembra 1943. do oktobra 1944. u Beogradu za vreme Drugog svetskog rata. Roman je objavljen nakon oslobođenja u sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost 1945, iste godine kada su objavljeni ...

Prepričana lektira: Most na Žepi - Ivo Andrić

Prepričana lektira: Most na Žepi - Ivo AndrićČetvrte godine svoga vezirovanja posrnu veliki vezir Jusuf, i kao žrtva jedne opasne intrige pade iznenada u nemilost. Borba je trajala celu zimu i proleće. (Bilo je neko zlo i hladno proleće koje nije nikako dalo letu da grane.) A sa mesecom majem iziđe Jusuf ...

Antigona - Sofokle - prepričana lektira

Antigona - Sofokle - prepričana lektiraVrsta dela: Tragedija od sedam činova u dijalozima. Mesto i vreme radnje: Radnja se odvija u gradu Tebi za vreme Kreontove vladavine, u 6. veku pre nove ere. Tema: Tema ovog dela je tragična sudbina devojke Antigone koja je, prekršivši naredbu vladara Tebe Kreonta...

Prepričana lektira: Deca - Ivo Andrić

Prepričana lektira: Deca - Ivo AndrićPrepričana pripovetka: Deca - Ivo Andrić Deca - kratak sadržaj U pripoveci Deca prosedi inženjer nam priča priču koja se davno zbila, dok je još bio mali dečak i otkriva nam bolnu istinu o sebi i o svoj deci sveta. Seća se dana svoga detinjstva kada je protiv ...

Zanimljivo:

Prepričana lektira: Odiseja - Homer

Prepričana lektira: Odiseja - HomerPrepričana lektira - ep Odiseja - Homer Odiseja je starogrčki ep nastao u VIII st. p.n.e. Pevao ga je slepac, Homer koji je živeo oko 800g. p. n. e. Za njega je vezivan i niz drugih epova, šaljivi spev: Boj žaba i miševa i dr. dela, ali se u 18 veku pojavila sumnja ...

Prepričana lektira: Tvrdica - Molijer

Prepričana lektira: Tvrdica - MolijerPrepričana lektira: Tvrdica - Kratak Sadrzaj Starac Harpagon ima dvoje dece sina Cleante i ćerku Elisu. Članovi druge porodice su otac Anselme i deca Mariane i Valere. Valere iskazuje ljubav Elise. Cleante otkriva sestri svoju ljubav prema Marijani, skromnoj i siromašnoj ...

Prepričana lektira: Dnevnik Ane Frank

Prepričana lektira: Dnevnik Ane FrankPrepričana lektira: dnevnik Ane Frank (Anne Frank) - Annelies Marie Frank Delo je objavljeno u Holandiji 1947. pod naslovom Het Achterhuis. Holandski naslov ove knjige odnosi se na deo kuće koji je služio kao skrovište dvema porodica koje su se tu skrivale ...

Prepričana lektira: Jadnici - Viktor Igo

Prepričana lektira: Jadnici - Viktor IgoVreme radnje - period od 20ak godina na početku 20 veka. Mesto radnje - Francuska, radnja započinje u Tuolonu, a završava u Parizu. Prepričana lektira - kratak sadržaj Glavna tema je data u preobažaju centralnog lika Žan Valžana od čovekomrsca do humaniste sa ...

Prepričana lektira: Na vodi - Guy de Maupassant

Prepričana lektira: Na vodi - Guy de MaupassantKnjiževni rod: proza Vrsta dela: novela Tema: Prepričavanje strašnog i jezivog događaja na reci Likovi: pisac, ribar Fabula: 1. Početak razgovora između pesnika i prijatelja 2. Prepričavanje događaja 3. Surov završetak Kratak sadržaj Pisac dolazi u kućicu ...