opusteno logo

Šarganska osmica - čudo železnice - Mokra gora

Šarganska osmica - osetite dah minulih vremena

Takozvana Šarganska osmica je deo pruge uzanog koloseka između Užica i Višegrada, odnosno Mokre Gore i Kremana, preko brda Šargana. Ova pruga ima veliki broj mostova i 20 tunela (22 do granice sa Bosnom i Hercegovinom) od kojih je najduži Šarganski: 1660,80 m. Po broju mostova i tunela, i usponu od 18 promila, Šarganska osmica je jedinstvena u Evropi. Šarganska osmica je jedna od turističkih atrakcija Zlatibora.
Pruga je napravljena sa standardom pruge uskog koloseka sa razmakom od 760 mm.

Istorijat
Šarganska osmica se nalazi na mestu spajanja pruga koje su pravile Kraljevina Srbija i Austrougarska. Kraljevina Srbija je do početka Prvog svetskog rata napravila prugu od Beograda do Mokre Gore, a Austrougarska je napravila prugu od Dubrovnika do Višegrada preko Sarajeva. Mokra Gora je bila logično mesto spajanja dveju pruga ali projektanti nisu uzeli u obzir visinsku razliku koja je postojala i bila je gotovo neprelazna prepreka spajanju dveju pruga.

Izgradnja
Tokom Prvog svetskog rata Austrougarska je 1916. godine, kada se Srbija nalazila pod okupacijom, započela izgradnju pruge koja je trebalo da spoji dve odvojene pruge. Na izgradnji pruge radili su italijanski i ruski zarobljenici. Tokom izgradnje jednog od tunela došlo je do urušavanja kada je oko 200 zarobljenika ostalo pod ruševinama tunela. Zbog toga je na započetoj deonici Šargan - Mokra Gora - Vardište urađeno svega devet kilometara pruge, i po tome se to mesto danas simbolično zove Deveti kilometar. Nakon ove nesreće Austo-Ugarska je prekinula dalju izgradnju.
Nakon Prvog svetskog rata, Kraljevina SHS je ponovo krenula u realizaciju spajanja pruga. Gradnja je nastavljena 1922. godine, a posao je dobilo preduzeće „Feniks“. Na doplola urađenom koloseku, ostalom od Austrijanaca, postavljena je pruga koja je stigla do samog podnožja Šargana. Da bi se nastavili radovi, instalirana je žičana železnica sa tri kraka: do najvišeg tunela na Šarganu (dugog 1.825 metara), do stanice Jatare (1.926 m) i do 13. kilometara u dolini reke Kamišine (1400 m). Međutim, pošto su ovi radovi za „Feniks“ bili preskupi, posao je okončala država.

Da bi prevazišli probleme projektovanja ponuđeno je austrougarskom zarobljeniku, koji je bio osuđen na doživotnu robiju, da projektuje prugu a da zauzvrat bude oslobođen kazne. Ekipe koje su kopale šarganski tunel sa obe strane nisu se, međutim srele na sredini, zbog čega je inženjer izvršio samoubistvo. Prebirajući po njegovim proračunima, jedan od njegovih kolega uočio je grešku i potom nastavio sa radom. Austrijski inženjer se posle ove greške obesio a dan kasnije nakon kratkog kopanja došlo je do probijanja tunela.

Posle skoro decenije izgradnje, ona je postala graditeljsko čudo, što je ostala do danas. Razlog za to je savladavanje razlike od oko 300 metara nadmorske visine između mokrogorske kotline i šarganskog prevoja, čak toliko da su Austrijanci obećali slobodu inženjeru, osuđenom na doživotnu robiju, ako taj problem reši.

Upotreba
Ime „osmica“ ova pruga je dobila zato što je nadmorska visina od 300 metara savladana usponom idući preko brda u zavijenim krugovima praveći figuru broja osam.

Voz je prugom saobraćao tačno 49 godina i 25 dana od Užica, preko Šarganskog prevoja prema Višegradu i dalje prema moru i Dubrovniku. Tada se od beogradske Čukarice do Ploča u drvenim vagonima putovalo dva dana i dvije noći. 28. februara 1974. voz je zajedno sa svim prugama uskog kolosijeka ukinut, jer su stručnjaci procijenili da je neisplativ.

24 godine kasnije, na inicijativu žitelja ovog kraja i na pristanak ŽTP Beograd, započeta je rekonstrukcija pruge. Iz Muzeja željeznica u Požegi dovučeni su vagoni i lokomotiva, pa je „ćira“, kako ga narod prozvao, na delu trase krenuo sa radom godinu dana kasnije, a na čitavoj obnovljenoj deonici od 15,5 kilometara 2003. godine.

To je sada turistička atrakcija u zapadnoj Srbiji koju godišnje posećuje veliki broj ljudi vozeći se ovom jedinstvenom prugom uskog koloseka u Evropi.

Za potrebe filma Život je čudo napravljena je stanica Golubići koja se danas koristi kao turistička atrakcija.

Nekada...
Ova pruga bila je žila kucavica i veza Evrope sa Jadranskim morem... Od Beograda do Dubrovnika i Zelenike, uskokolosečnom prugom od 760 mm, od 1925. do 1974. godine kroz tunele, preko mostova i kroz planinske useke saobraćao je čuveni voz "Ćira" ostavljajući za sobom prepoznatljivi miris dima parne lokomotive...

Sada...
Deo ove pruge na relaciji od stanice Šargan Vitasi do Mokre Gore, koji predstavlja jedinstveno graditeljsko delo, otrgli smo od zaborava i nadaleko čuvenom Šarganskom "osmicom" ponovo odjekuje klaparanje vagona i veseli žamor turista u vozu "Nostalgija".
Od Mokre gore do stanice Šargan Vitasi proći ćete kroz 22 tunela, preko pet mostova, savladati visinsku razliku od 300 metara i sve to na ukupnoj razdaljini od 15.440 metara.
Za vreme vaše vožnje imaćete priliku da sa nekog od pet vidikovaca sagledate bogatstvo i lepote prirode ovoga kraja.



left
sarganska osmica 1sarganska osmica 2sarganska osmica 3sarganska osmica 4sarganska osmica 5sarganska osmica 6sarganska osmica 7sarganska osmica 8sarganska osmica 9sarganska osmica 10sarganska osmica 11sarganska osmica 12sarganska osmica 13sarganska osmica 14sarganska osmica 15sarganska osmica 16sarganska osmica 17sarganska osmica 18
right

Stvarno je preivna ova pruga, svaka cast ljudima kako su je napravili, a i drago mi je sto je ocuvana i obnovljena.
Bas bih voleo da se provozam koji krug :)

nazalost nisam bio , ali rado cu otoci da vidim nekadasnje remek delo nauke . i sada se ljudi dive kako je nadjeno resenje da se izgradi ta pruga :-)

Put koji vodi pored pruge...prolazila sam i cudila kuda pruga sve prolazi...neku istoriju i nisam znala...ali jeste interesantno, da voz ide unazad pa da se zaleti da ide uzbrdo...ne verujem da ovako nesto ima bilogde u svetu...


Crna Gora: Budva

Crna Gora: Budva


Budva je gradsko naselje u opštini Budva u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 10918 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 7178 stanovnika). Budva je primorski grad na Jadranskom moru u Crnoj Gori. Područje oko grada, duž obale, poznato je i kao Budvanska ...

Ručni sat - čudo od tehnike

Ručni sat - čudo od tehnike


Uđe tip pred veče u birc i sedne za šank pored vrlo zgodne mlade žene. Odmeri je na brzinu, neprimetno, a zatim ležerno pogleda na sat. Opazivši to žena ga pita: - Imate dogovoren sudar? Ona kasni? - Ne , reče on, upravo sam kupio ...

Bakica i čudo od usisivača

Bakica i čudo od usisivača


Jedno jutro, kuca bakici neko na vrata... Bakica otvara, a ispred nje stoji mladić, lepo obučen, zgodan, i drži usisivač u ruci! Mladić će: - Dobro jutro, gospođo! - Heo bih Vam, ako mi dozvolite, predstaviti novo čudo na polju usisivača! - Odlazi! Nemam para...

Prirodno čudo od kanjona

Prirodno čudo od kanjona


Veliki kanjon stvoren je u peščanim stenama od strane vode i vetra tokom više vekova. Samo priroda može da stvori ovako nešto perfektno. Kanjon predstavlja pravo prirodno čudo. ...

Mono - Neverovatno čudo prirode

Mono - Neverovatno čudo prirode


Jezero Mono je alkalno i u sebi sadrži veoma veliki procenat soli. Ovo jezero se nalazi u Kaliforniji. Ovo jezero čini ne običan produktivan ekosistem gde je stanište nekoliko vrsta retkih ptica. Severno od jezera Mono u Bodie planinama se nalaze 28 nalazišta ...

iCube - Novo čudo 3D tehnologije

iCube - Novo čudo 3D tehnologije


Kompanije IDEO Labs, objavila je video snimak 3D sobe, novog dostignuća virtualne stvarnosti nazvanog - iCube . iCube se sastoji od tri bela zida i plafona, veličine 3x3 metra. Na svaku površinu je projektovana 3D stereo slika. Posmatrač nosi polarizovane ...

Doručak u Zapletu. Ćevap? Čudo. Kad god.

Doručak u Zapletu. Ćevap? Čudo. Kad god.


Doručkuje. Iako ima sve potrebne namirnice u Zapletu , čak i nekolicinu njih vičnih zanatu kulinarstva, on sam pravi doručak. Najčešće za svog juniora – Lenu. Ona ga uveseljava, raduju se jedno drugom i raduju se jutrima. Šarmantna i „vrcavela“ ...

Čudo prirode iz Irske - Šestougaono kamenje

Čudo prirode iz Irske - Šestougaono kamenje


Ni dan danas se ne zna kako je ovo kamenje nastalo. Postoje mnoge bajke koje su vezivane za poreklo ovog kamenja ali naučnici nisu uspeli da objasne ovu pojavu. U Irskoj ovo prirodno čudo je pod zaštitom Unesko-a. Neke stvari nikada nećemo saznati... ...